IRB ima najviše projekata na super računalu Isabella
Superračunalo Isabella, izvor: SRCE
Veliki broj znanstvenika i istraživača s IRB-a u provedbi svojih znanstveno-istraživačkih projekata oslanja se na računalni klaster Isabella – zajednički superračunalni resurs istraživača u Republici Hrvatskoj. To potvrđuje i činjenica da iz godine u godinu IRB drži prvo mjesto po broju prijavljenih projekata i broja korisnika koji su u određenoj godini koristili računalni klaster Isabella. Osim Isabelle, znanstvenici IRB-a koriste i druge raspoložive računalne resurse na Buri i Euro HPC superračunalima.
Godišnji izvještaj o korištenju računalnog klastera Isabella sadrži detaljan pregled za 2021. godinu u kojoj je Institut Ruđer Bošković s ukupno 63 projekta i 122 korisnika drži prvo mjesto među 23 aktivne ustanove korisnice, a poslovi koji su se odvijali po tim projektima zauzimali su 55,93 % raspoloživog CPU vremena i 26,30 % raspoloživog GPU vremena.
Tijekom 2021. godine uz IRB, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu prednjačili su po ukupnoj iskorištenosti procesorskih resursa.
Što se tiče pojedinačnih projekata, prema istom izvještaju, po CPU vremenu najzahtjevniji je bio IRB-ov projekt 'Efekt kvantnog tuneliranja: dinamika molekula s kvantnim jezgrama koji je potrošio 3,38 milijuna sati rada CPU-a, Projekt UNIOS-a Funkcionalizacija nanotrakica grafena i heksagonalnog borovog nitrida potrošio je 3,03 milijuna sati CPU-a, dok je IRB-ov projekt 'Enzimska sinteza fluoriranih kiralnih građevnih blokova' ostvario 1.31 milijun sati CPU-a.
Računalni klaster Isabella namijenjen je svim zainteresiranim hrvatskim znanstvenicima. Nastao je 2002. godine, a danas se sastoji od 135 računalnih čvorova koji ukupno sadržavaju 3100 procesorskih jezgri i 12 grafičkih procesora koji znanstvenicima omogućuju značajne računalne resurse kod zahtjevnih obrada podataka u sklopu znanstveno-istraživačkih projekata.
Prvo pilot klaster računalo na IRB-u
No, povezanost IRB-a i Isabelle seže još početkom 2000-tih godina.
''Zanimljiva je činjenica da je IRB imao značajan utjecaj za razvoj distribuiranog računarstva, a temeljem potrebe u znanstvenim istraživanjima. Tako je na IRB-u skupina znanstvenika (fizičara, kemičara i računaraca) u suradnji sa sistem-inženjerima Centra za informatiku i računarstvo (CIR) napravila prvo pilot-klaster računalo i pokrenuta je izgradnja nacionalne grid infrastrukture CRO-GRID koji je kasnije postao CRO-NGI,'' podsjeća voditeljica CIR-a IRB-a dr. sc. Branka Medved Rogina, te dodaje kako se nakon uspostave prvog klastera na IRB-u, Institut 2003. godine obratio tadašnjem Ministarstvu znanosti i tehnologije sa zamolbom da sufinancira znatno proširenje pilot-klastera računala na IRB-u.
Ministartsvo je odobrilo financiranje izgradnje većeg klaster-računala, ali u sklopu Sveučilišnoga računskog centra (SRCE), Sveučilišta u Zagrebu. Tako je uz podršku sistem-inženjera IRB-a instalirano prvo klaster-računalo na SRCE-u, koje je se može smatrati pretečom današnjega slavnog računala visokih performansi (HPC) pod imenom Isabella, zaključila je dr. Medved Rogina.