Ovim se brojkama pohvalio dr. sc. Tome Antičić, ravnatelj IRB-a, na konferenciji za medije povodom Svečanog predstavljanja ovog trenutno najvećeg projekta iz programa OBZOR 2020 Europske unije u Hrvatskoj.

''Riječ je o projektu 'Expanding Potential in Particle and Radiation Detectors, Sensors and Electronics in Croatia' vrijednom čak 2.5 milijuna eura koji će IRB-u omogućiti zapošljavanje vrhunskih svjetskih stručnjaka, a Hrvatskoj da postane svjetski relevantan čimbenik u razvoju modernih detektora, senzora i elektroničkih uređaja za njihovu uporabu, te naprednih materijala za izgradnju takve istraživačke opreme.'' – istaknuo je Antičić.

Uspjeh nije slučajan!

Ovaj uspjeh nije došao slučajno za IRB. Naime, projekt PaRaDeSEC je kruna višedesetljetnog sustavnog rada znanstvenika IRB-a, koji su prethodnih godina zahvaljujući cijelom nizu velikih europskih, japanskih i američkih kompetitivnih projekata, kao i bliskom suradnjom s vrhunskim hrvatskim i svjetskim tvrtkama, nabavili sofisticiranu opremu. To je  IRB-u omogućilo veću prepoznatljivost u Europskom istraživačkom prostoru kad su u pitanju nuklearna i astro- čestična fizika. Nakon infrastrukture, IRB želi ojačati i ljudski potencijal za ova istraživanja te dovesti vrhunske svjetske stručnjake.

EU sredstva za priljev mozgova na IRB

Ne čudi stoga što je najveći dio sredstava iz projekta PaRaDeSEC namijenjen upravo zapošljavanju. ''To znači da bi plaće bile nešto više od 4000 eura neto. To je plaća kakve imaju, primjerice, voditelji znanstveno istraživačkih grupa na najboljim sveučilištima.'' – potvrdio je dr. sc. Neven Soić, pomoćnik ravnatelja za znanost i obrazovanje te voditelj projekta PaRaDeSEC.

Zahvaljujući vrhunskim stručnjacima koji se planiraju zaposliti na projektu, IRB bi mogao postati ključan u razvoju uređaja i naprednih materijala koji bi svoju primjenu mogli naći na svjetskim projektima poput Velikog hadronskog sudarača - LHC na CERN-u ili fuzijskom reaktoru ITER. 

Komercijalizacija istraživanja

''Konačan cilj projekta PaRaDeSEC je stvoriti samoodrživi Centar za detektore, senzore i elektroniku koji će omogućiti Hrvatskoj da samostalno razvije nove generacije detektora i senzora poput recimo novog 3D pixel detektora za primjenu u CERN-u, dok bi se primjerice za fuzijski reaktor ITER mogli raditi senzori zračenja, stabilnosti, temperature ili tlaka'' – naglašava Soić. 

''Naš cilj da ovaj centar ne služi samo za temeljna istraživanja iz fizike, već da potakne primijenjena istraživanja u suradnji s tvrtkama s obzirom da se detektori i senzori koriste se u medicini, istraživanju okoliša, te robotici. Ovakav multidisciplinaran centar bi mogao privući nove svjetske tehnologije na kojima bi učile generacije studenata, ali i male i srednje tvrtke u Hrvatskoj'' – zaključuje Soić.

Zadovoljili stroge kriterije EU-a

Jedan od glavnih preduvjeta koje je EU postavila na ERA Chair natječaju jest da projekt mora biti u sinergiji s ostalim projektima na IRb-u pa će se tako na projekt PaRaDeSEC nastaviti i 'Ruđerov' strukturni projekt O-ZIP koji na Institut već 2018. godine dovodi investiciju od 60 milijuna eura preko strukturnih fondova EU. Osim toga, projekt PaRaDeSEC će blisko surađivati i sa Centrom izvrsnosti za napredne materijale i senzore kojeg IRB tvori zajedno s Institutom za fiziku.

Pored toga, projekt PaRaDeSEC otvara mogućnost da RH od Europske unije dobije 400 milijuna eura vrijedno istraživačko postrojenje za razvoj materijala za fuzijski reaktor ITER.

''Ovaj projekt će koristiti i konsolidirati sve inicijative na IRB-u u području razvoja detektora, senzora i naprednih materijala, a ključan faktor uspjeha bit će i bliska suradnja sa svim vezanim hrvatskim institucijama u tim poljima. Tako bi se u rad mogli uključiti i znanstvenici fakulteta kao što su Prirodoslovno-matematički fakulteti u Zagrebu i Splitu, zagrebački Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER), splitski Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje te znanstvenici sa sveučilišta u Rijeci, Osijeku, zagrebački Institut za fiziku i sl.'' – istaknuo je dr. sc. Stjepko Fazinić, pomoćnik ravnatelja za međunarodnu suradnju i projekte. 

Pored navedenih znanstvenih ekspertiza i izvrsnosti, infrastrukture te referenca u ostvarenom broju EU projekata, jedan od ključnih razloga zbog kojih je IRB dobio ovaj iznimno kompetitivni projekt jest da se IRB obavezao provesti cijelu seriju mjera usmjerenih na jačanje izvrsnosti, a s ciljem da se na IRB-u uspostave onakvi uvjeti kakvi prevladavaju u najboljim zapadnim znanstvenim institucijama.

IRB dokazuje da se može!

''IRB je od datuma prijave projekta već usvojio brojne mjere koje idu ka poticanju izvrsnosti i kompetitivnosti, a kroz projekt PaRaDeSEC nastavljamo s nadogradnjom mjera koje će IRB-u i Hrvatskoj omogućiti puno veću znanstvenu i gospodarstvenu relevantnost u međunarodnoj zajednici.

Naravno, čeka nas još puno posla, ali rezultati svakako ne izostaju što potvrđuje i činjenica da je od 2007. do danas Institut povukao preko 15 milijuna eura iz EU fondova, a 2018. stiže novih 60 milijuna eura, to je za znanost u RH  neopisivo puno. Vjerujemo da će i naše ministarstvo i Vlada nastaviti poticati naš rad kroz veća ulaganja u istraživačke projekte u skladu s rezultatima koje postižemo.''  - zaključio je Antičić.Tu se često borimo sa dosta krutom administracijom i nefleksibilnim zakonima o radu te nejasnim zakonima, međutim unutar 'Ruđera' je u posljednjih nekoliko godina stvoren konsenzus i doneseni su brojni pravilnici kojima se formiraju kriteriji izvrsnosti i uvjeti za rad po uzoru na najbolje svjetske znanstvene institucije.