Na IRB-u otvoren Centar za detektore, senzore i elektroniku
Zahvaljujući uspješnoj realizaciji ovog strukturnog projekta na IRB-u Hrvatska je dostigla zadane pokazatelje uspješnosti na tzv. polugodištu korištenja sredstava iz fondova EU!
Na Institutu Ruđer Bošković (IRB) danas je predstavljen prvi uspješno dovršen projekt u Republici Hrvatskoj (RH) financiran iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF), a u provedbi Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO) te Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU). Riječ je o projektu 'Sinergijom do izvrsnosti u istraživanju i razvoju detektora, senzora i elektronike' vrijednom skoro milijun i pol kuna, a zahvaljujući kojem je na IRB-u danas svečano otvoren Centar za detektore, senzore i elektroniku (CDSE). Rezultat provedbe ovog projekta od velike je važnosti za daljnje planiranje ulaganja u znanost kroz Operativni program 'Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.' (OPKK) – istaknuto je danas na IRB-u.
Važnost ovog projekta svojom su nazočnošću potvrdili ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak i pomoćnik ministrice regionalnog razvoja i fondova Europske unije Dragan Jelić.
Primarni je cilj ovog projekta bio unaprijediti postojeću znanstveno-istraživačku infrastrukturu IRB-a za istraživanje, razvoj i testiranje detektora, senzora i pripadajuće elektronike, što je provedeno u sinergiji s projektom ''Expanding Potential in Particle and Radiation Detectors, Sensors and Electronics in Croatia'' (PaRaDeSEC), financiranim u sklopu programa OBZOR 2020 (ERA Chair).
Uz temeljna istraživanja u području fizike čestica, znanstvenici će raditi i na istraživanjima koja će naći svoju primjenu u medicini i sigurnosti. Pored toga, u novootvorenom Centru znanstvenici će dizajnirati i testirati novi detektor za CERN, koji će biti proizveden u Finskoj te postati sastavni dio CMS-a na CERN-u
Projekt završen u rekordnom roku!
''Posebno mi je zadovoljstvo što su, zahvaljujući pojačanom angažmanu članova projektnog tima i institutskih službi te partnera u MZO-u i SAFU-u, a unatoč planiranom trajanju projekta od osamnaest mjeseci, sve projektne aktivnosti uspješno izvršene u roku kraćem od šest mjeseci, kako bi RH dostigla zadane pokazatelje uspješnosti korištenja sredstava iz EU fondova. Time je ovaj projekt postao prvi uspješno dovršen projekt u RH financiran u sklopu ESIF-a, a u provedbi MZO-a i SAFU-a.'' – istaknuo je ravnatelj IRB-a dr. sc. David M. Smith uz zahvalu i čestitku cijelom projektom timu.
''Ovakvi projekti potvrđuju predanost znanstvenika IRB-a izvrsnoj znanosti te doprinose snažnom pozicioniranju IRB-a kao ključnog partnera u razvoju novih tehnologija i njihovog prijenosa u gospodarstvo.'' - zaključio je dr. Smith.
'Posebno mi je zadovoljstvo što su, zahvaljujući pojačanom angažmanu članova projektnog tima i institutskih službi te partnera u MZO-u i SAFU-u, a unatoč planiranom trajanju projekta od osamnaest mjeseci, sve projektne aktivnosti uspješno izvršene u roku kraćem od šest mjeseci.''– istaknuo je ravnatelj IRB-a dr. sc. David M. Smith
Nakon čestitki i zahvala projektnom timu i svima uključenim u realizaciju projekta, pomoćnik ministrice regionalnog razvoja i fondova Europske unije Dragan Jelić istaknuo je kako je IRB najaktivniji od svih instituta na europskim projektima te kako će IRB kod provedbe projekata u MRRFEU-u i SAFU-u uvijek imati vjerne partnere. ''Ovaj projekt sinergije značajan je za vas, ali i za nas u pogledu indikatora uspješnosti jer predstavlja jedan od indikatora koje smo morali ispuniti na tzv. polugodištu korištenja sredstava iz EU fondova, odnosno u 2018. godini.'' – istaknuo je Jelić.
''Kao šlag na torti dolazi nam projekt O-ZIP vrijedan 72 milijuna eura kojeg u zajedničkoj suradnji razvijaju MZO, IRB i naše MRRFEU te ostali dionici i uskoro dolazimo do faze prijave na neovisni pregled kvalitete (Independent quality review – IQR ) pri Europskoj komisiji i uvjeren sam da ćemo sljedeće godine biti nazočni potpisivanju ugovora za projekt koji će, usuđujem se reći, preporoditi IRB, ali i hrvatsko gospodarstvo.'' – zaključio je Jelić.
Divjak: možemo biti inovativni i izvrsni, ako se potrudimo!
Ministrica Blaženka Divjak je istaknula kako znanost ima presudnu ulogu u razvoju gospodarstva i društva te kako je osnovna razlika između uspješnih zemalja i onih manje razvijenih u tome koliko su uspjeli angažirati sve kapacitete za svoj razvoj. Napomenula je kako u Europskoj uniji znaju kako se to radi te zato postoje različiti instrumenti na raspolaganju. Ministrica je ocijenila kako je upravo ovaj projekt dobar primjer koji pokazuje kako te različite vrste instrumenata mogu dobro funkcionirati jer povezuje OBZOR 2020, koji je uglavnom namijenjen znanosti i izvrsnosti, te kohezijske politike koje pomažu razvoju država koje zaostaju u bilo kojemu segmentu. S tim u vezi, Divjak je zahvalila projektnom timu na čelu s dr. Nevenom Soićem koji je uočio tu poveznicu i svima koji su omogućili da se projekt završi u rekordnom roku.
''Ovakvi projekti zahtijevaju pravu sinergiju i vrlo usku suradnju svih uključenih kako bi se sredstva svrsishodno iskoristila u skladu s propisima. Kada se pak sve stavi u širi konteksti, ovaj projekt je puno važniji od milijun i pol kuna koliko je uloženo jer pokazuje da možemo biti izvrsni, inovativni i kada se potrudimo da možemo zajedničkim radom postići ciljeve u razmjerno kratkom vremenskom razdoblju.'' – istaknula je Divjak.
''Ovaj projekt je puno važniji od milijun i pol kuna koliko je uloženo jer pokazuje da možemo biti izvrsni, inovativni i kada se potrudimo da možemo zajedničkim radom postići ciljeve u razmjerno kratkom vremenskom razdoblju.'' – istaknula je Divjak.
''Mi smo svoj dio zadaće za ispunjavanje indikatora osi 1 izvršili, sada je red na gospodarstvu da odradi svoj dio, a ja se nadam, iako je vlak već dobrano ubrzao, da ćemo u tome i uspjeti jer bi nam to osiguralo dodatna sredstva u toj osi i to je jedan od razloga zašto je ovaj projekt važan.'' – zaključila je Divjak.
Nova oprema i znanja za nove smjerove istraživanja u bazičnoj i primijenjenoj znanosti
Projekt je omogućio nabavu većeg broja instrumenata nužnih za istraživanje, kao i adaptaciju laboratorijskih prostora, čime su se stvorili kontrolirani uvjeti čistoće, temperature i vlažnosti zraka, unaprijedila stabilnost električnih sklopova i smanjila razina elektroničkog šuma kako bi se omogućila karakterizacija i testiranje nove generacije detektora značajno poboljšanih karakteristika prema onima koji se trenutno koriste za istraživanja u CERN-u.
''Završetak formalnog procesa osnivanja CDSE-a i početka njegovog rada u obnovljenim laboratorijskim prostorima koji su opremljeni suvremenom znanstvenom opremom podići će razinu istraživanja na IRB-u i omogućiti da se na najbolji način iskoristi znanje i ekspertiza domaćih i inozemnih stručnjaka zaposlenih na projektu PaRaDeSEC, te pokrenu novi smjerovi istraživanja na IRB-u.'' – istaknuo je dr. sc. Neven Soić, voditelj projekta.
Objasnio je kako je njihova priča s europskim projektima na Zavodu za eksperimentalnu fiziku započela prije desetak godina jer su željeli razviti potrebnu instrumentaciju i tehnologiju kojom bi se mogli uključiti u razvoj novih eksperimentalnih uređaja u međunarodnim istraživačkim laboratorijima unutar velikih međunarodnih znanstvenih suradnji s obzirom da se njihova istraživanja baziraju na kompleksnoj, vrlo skupoj znanstvenoj opremi, koju gotovo nikad sebi ne može priuštiti samo jedna znanstvena institucija, pa čak niti samo jedna država.
''Kako bi mogli raditi izvrsna istraživanja, koja imaju i snažnu komponentu primjene mi smo trebali osnovati Centar koji će imati utjecaj na izvrsnost kako na lokalnom, tako i na međunarodnom nivou, a koji će biti samostalna jedinica i funkcionirati po uzoru na ostale takve centre u svijetu. U sklopu ovog centra mi jačamo bazična i multidisciplinarna istraživanja te pomažemo ostvarivanju strategije pametne specijalizacije'' – istaknuo je dr. Soić.
"Može se slobodno reći da će ovaj Centar biti jedan od nekoliko produkcijskih centara u kojima će se raditi novi detektori za budući detektor u CERN-u." - zaključio je Soić.
''Apeliram na ljude koji će raditi novi operativni program da zadrže ovaj instrument sinergije jer je on ključan za postizanje napretka u primjeni znanstvenih istraživanja. Naime, bogate države ulažu u takva istraživanja jer znaju da će im se to višestruko vratiti u smislu napretka i razvoja.''- zaključio je Soić koji se kao voditelj projekta zahvalio svojem timu i svim službama na IRB-u, kao i MRRFEU-u, MZO-u te SAFU-u na uloženom trudu kako bi ovaj projekt završili u rekordnom roku.
Projekt je financiran po Pozivu na dostavu projektnih prijedloga pod nazivom 'Razvoj i jačanje sinergija s horizontalnim aktivnostima programa OBZOR 2020: Twinning i ERA Chairs'. Bespovratna sredstva osigurana su iz fondova ESIF, OPKK 2014.-2020., pri čemu je MRRFEU upravljačko tijelo odgovorno za upravljanje i provedbu OPKK-a, MZO posredničko tijelo prve razine, a SAFU posredničko tijelo druge razine.
NAPOMENA: Sadržaj priopćenja za medije isključiva je odgovornost Instituta Ruđer Bošković.
