''Jedan od problema koji se javlja u forenzici je ispitivanje originalnosti dokumenata kao što su primjerice ugovori, oporuke i brojni drugi dokumenti. Vrlo često potrebno je utvrditi da li je dokument autentičan odnosno da li je na bilo koji način mijenjan nakon nastanka.

Također, većina dokumenta danas ispisana je na pisačima te na dokumentima postoje mjesta na kojima dolazi do preklapanja isprintanog teksta, pečata i/ili potpisa i upravo ta mjesta ukrštenih poteza mogu ukazivati na to je li riječ o originalnom dokumentu ili je dokument mijenjan nakon nastanka.

Upravo zato je izuzetno važno odrediti redoslijed depozicije ukrštenih poteza na papir,'' objašnjava dr. sc. Ivančica Bogdanović Radović, dopisna autorica na radu i voditeljica OBZOR 2020 projekta u sklopu kojeg je proveden dio objavljenih istraživanja.

''Sumnjivo mjesto na dokumentu, na kojem ispis izgleda kao da je napisan jednom kemijskom olovkom, često može biti mijenjan nakon nastanka nekom drugom kemijskom olovkom koja daje identičan optički izgled.

Radi li se o istoj olovci, može se utvrditi jedino korištenjem znanstvenih metoda, među njima raznih mikroskopija i spektroskopija, alata za video analizu, digitalno snimanje i drugih koje forenzičari svakodnevno koriste u svom radu,'' pojašnjava doktorand Marko Barac koji je koristio napredne algoritme za analizu eksperimentalnih podataka.

Depozicija

U znanstvenom radu, nedavno objavljenom u časopisu 'Analytical Chemistry', znanstvenici iz Laboratorija za interakcije ionskih snopova IRB-a, doktorandi Marko Barac i Marko Brajković (doktorand Hrvatske zaklade za znanost), dr. sc. Zdravko Siketić i dr. sc. Iva Bogdanović Radović su u suradnji s Katherine Moore i dr. sc. Melanie Bailey sa Sveučilišta u Surreyu, istraživali potencijalnu primjenu dviju analitičkih metoda.

To su sekundarne ionske masene spektrometrije s MeV ionima (MeV SIMS) i protonima inducirane emisije X-zračenja (PIXE), koje se baziraju na interakciji ionskih snopova, za rješavanje problema vezanih za redoslijed depozicije različitih tipova zapisa na ukrštenim potezima. Znanstvenici su proučavali šest različitih slučajeva koji su uključivali plavu kemijsku, tonere tri laserska pisača i tinte dva inkjet pisača. 

MeV SIMS metoda je površinski osjetljiva metoda jer se njome nakon interakcije sa teškim ionima MeVskih energija emitiraju molekule sa same površine uzorka, pa je zbog toga izvrstan odabir za takvu studiju.

Zbog toga što se detektiraju molekule sa same površine, za očekivati je da će zapis koji je učinjen posljednji imat neprekinut trag u 2D molekularnoj mapi.

Suprotno tome, zapis koji je deponiran prvi na papiru pokazati će prekid u tragu, zbog toga što molekule emitirane iz tog zapisa nisu na samoj površini.

Samo korištenjem MeV SIMS metode određen je pravilan redoslijed depozicije za ukrštene poteze koji uključuju kemijsku i toner laserskog pisača (dvije od šest ispitivanih kombinacija).

Međutim, svi ukršteni potezi koji uključuju tintu za inkjet pisače i neku drugu vrstu zapisa (toner laserskog pisača ili kemijsku) bez obzira na redosljed depozicije imali su u 2D molekularnim mapama inkjet tinte prekid na ukrštenom potezu, što dovodi do zaključka da je inkjet tinta uvijek prva deponirana na papir, što nije bio slučaj. Kako je MeV-SIMS površinska tehnika, to dovodi do pretpostavke da se inkjet tinta hvata dobro za papir ali uopće ne hvata na mjestima gdje je na papiru već nešto deponirano.

Kako bi potvrdili tu pretpostavku i odredili pravilan redoslijed depozicije za slučajeve koji uključuju inkjet tintu znanstvenici su koristili PIXE metodu, koja preko emitiranog karakterističnog X-zračenja daje informaciju o elementnom sastavu iz dubljih slojeva uzorka.

Za PIXE su korišteni protoni energije 2 MeVa. PIXE može razriješiti ponašanje inkjet tinte, ako u njoj postoji barem jedan element kojeg nema ni u papiru ni u drugom korištenom zapisu.

Suprotno nego u slučaju površinske MeV SIMS metode, ako je inkjet tinta prva nanesena na papir, u 2D mapi elementa koji ju predstavlja neće se vidjeti te je to siguran dokaz da je inkjet tinta deponirana prva. Ukoliko se toner laserskog pisača ili kemijska prve deponiraju na papir postojat će prekid u 2D mapi elementa koji predstavlja inkjet tintu. 

Korištenjem kombinacije MeV SIMSa i PIXEa, autori su uspjeli sa sigurnošću odrediti pravilan redoslijed depozicije u 2 od 4 preostala slučaja koja uključuju inkjet tintu.

U ostala dva slučaja nije se moglo doći do konačnog sigurnog zaključka i to zbog toga što inkjet tinta u ta dva slučaja nije imala u svom sastavu kemijski element koji ju je razlikovao od tonera i papira i koji se je mogao iskoristiti za 2D mapiranje.

''Sigurno je da obje metode imaju potencijal u slučajevima sumnjivih dokumenata posebno ondje gdje standardne forenzičke metode ne mogu sa stopostotnom sigurnošću riješiti problem, no njihov puni potencijal u forenzici tek treba istražiti,'' zaključuje dr. sc. Ivančica Bogdanović Radović.

Međunarodna projektna suradnja

U ovom istraživanju sudjelovala je i Katherine Moore studentica kemije na Sveučilištu u Surreyu koja je provela godinu dana u Laboratoriju za interakcije ionskih snopova u sklopu ERASMUS+ projekta u okviru kojeg je napravljen ovaj rad.

Dio istraživanja napravljen je i u okviru projekta 'RADIATE' financiranog u sklopu programa OBZOR 2020 projekta vrijedan 4.394.837 HRK. Istraživači Laboratorija sudjeluju i na jednoj COST akciji (CA16101) te projektu međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA, CRP F11021) čija je tema također forenzika. Također, započeta je i suradnja sa Centrom za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „ Ivan Vučetić“ na istoj problematici.