Znanstvenici IRB-a dobitnici Državne nagrade za znanost
Na danas održanoj svečanosti u Hrvatskom saboru uručene su Državne nagrade za znanost za 2015. godinu. Među 29 prihvaćenih kandidata našlo se i dvoje 'Ruđerovaca', Dr. Stjepan Meljanac iz Zavoda za teorijsku fiziku i dr. Iva Tolić iz Zavoda za molekularnu biologiju.
'Ruđerovci' su dobili nagradu za značajno znanstveno dostignuće, a nagradu su im uručili predsjednik Hrvatskog sabora Božo Petrov i ministar znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Pavo Barišić.
Dr. Meljancu nagrada je uručena za značajno znanstveno dostignuće na području teorijske i matematičke fizike, a dr. Ivi Tolić za otkrića mehanizama mikrotubula i motornih proteina u staničnoj diobi.
Dr. Stjepan Meljanac
Stjepan Meljanac rođen je 1952. godine u Osijeku. Diplomirao je teorijsku fiziku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu 1976. godine, a doktorirao je 1982. g. na Institutu Ruđer Bošković.
Boravio je gotovo pet godina na poznatim međunarodnim institucijama u Rimu, u Beogradu, kao stipendist zaklade von Humboldt u Dortmundu, na DIAS u Dublinu, na Sveučilištu u Melbourneu i drugima. Od 1980. g zaposlen je u Zavodu za teorijsku fiziku, IRB i voditelj je Grupe za teorijsku i matematičku fiziku zadnjih 20-tak godina.
Od 1998. je u zvanju znanstvenog savjetnika, a od 2003. u trajnom zvanju znanstvenog savjetnika. Bio je voditelj 4 domaća i 2 inozemna projekta i sudjelovao je na nizu drugih. Trenutno vodi projekt Prema kvantnoj gravitaciji:nekomutativna geometrija, teorija polja i kozmologija Hrvatske zaklade za znanost. Član je na projektu TWINNING i COST Action/Quantum spaces.
Objavio je 137 znanstvenih radova, od toga 122 u prestižnim CC časopisima Journal of high energy physics, Physical review D, Physics letters B, Journal of physics A i drugima. Njegovi radovi citirani su 2111 puta s h indeksom h=26, prema bazi podataka INSPIRE.
Dr. Iva Tolić
Iva Tolić diplomirala je molekularnu biologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) u Zagrebu. Dio doktorskog rada na temu stanične mehanike napravila je na Harvardu, a doktorat je obranila u Zagrebu 2002. godine.
Nakon toga bila je na postdoktoratima na Institutu Niels Bohr u Kopenhagenu i na Sveučilištu u Firenci. Zatim je 2004. godine na Institutu Max Planck u Dresdenu utemeljila vlastitu znanstvenu grupu koja je postigla zapažene rezultate u istraživanjima stanične diobe i starenja.
Nakon 15 godina rada u inozemstvu 2014. godine se vratila na Institut Ruđer Bošković kao znanstvena savjetnica.
Dobitnica je brojnih nagrada, među kojima se ističu Red Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića, te Medalja i nagrada Udruženja europskih biofizičkih društava za izvanredne znanstvene doprinose u području biofizike. Prema izboru prestižnog časopisa Cell izabrana je kao jedna od 40 znanstvenika mlađih od 40 godina iz cijeloga svijeta i iz različitih područja biologije , "40 under 40".
Vodila je ili sada vodi ukupno 9 projekata: ERC Consolidator Grant (vrijedan više od dva milijuna eura), 6 projekata Njemačke zaklade za znanost, jedan projekt Human Frontier Science Program i jedan Hrvatske zaklade za znanost. Održala je ukupno više od 100 pozvanih predavanja na konferencijama i znanstvenim institucijama, uključujući vrhunske svjetske konferencije i sveučilišta kao što su Harvard i Cambridge.
Objavila je 59 radova u bazi Web of Science, uključujući radove u najprestižnijim časopisima Science, Cell, Nature Cell Biology, Nature Communications, te šest revijalnih znanstvenih radova. Njezini su radovi citirani više od 2300 puta, h-index iznosi 21. Bila je mentorica 4 magisterija i 6 doktorata znanosti.