U današnjem svijetu, gdje su brza hrana i sjedilački način života naša svakodnevica, masna bolest jetre postaje sve veći zdravstveni problem.

Zamislite svoju jetru kao tvornicu koja neprestano radi na obradi svega što pojedemo. Kada stvari funkcioniraju kako treba, ta tvornica radi glatko. Ali što se događa kada se u toj tvornici počnu gomilati otpadni materijali, odnosno masti?

Na početku to možda ne izaziva velike probleme, no kako se masti nastave skupljati, strojevi, odnosno u ovom slučaju stanice naše jetre, počinju osjećati pritisak. To je tek početak masne bolesti jetre, koja može eskalirati u ozbiljnije stanje, kao što je steatohepatitis, a zatim dovesti do fibroze jetre, gdje zdravo tkivo jetre biva zamijenjeno ožiljnim tkivom, što može završiti cirozom ili čak rakom jetre.

Znanstvenica s Instituta Ruđer Bošković (IRB) dr. sc. Sonja Marinović tijekom svog doktorata na Sveučilištu u Rijeci pod mentorstvom prof. dr. sc. Bojana Polića posvetila se razumijevanju upravo ovog problema.  

"Naše istraživanje pokazalo je da upalni procesi u jetri mogu započeti puno prije nego što se bolest manifestira simptomima," objašnjava Sonja. "Pokazali smo da visokokalorična prehrana potiče stanice jetre da rano na svojoj površini pokazuju znakove metaboličkog stresa, što potom aktivira imunološki sustav i dovodi do upale i oštećenja jetre." Ova rana faza bolesti ključna je jer pruža mogućnost za intervenciju koja može spriječiti njezin napredak.

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Science Immunology, a za ovaj rad Sonja je nagrađena Državnom nagradom za znanost u području biomedicine i zdravstva za 2023. godinu.

Sonja nam je otkrila kako je ova nagrada za nju više od priznanja: "Državna nagrada za znanost jedna je od najprestižnijih znanstvenih priznanja u Hrvatskoj. Radostan je osjećaj vidjeti da je moj rad prepoznat od struke i društva. Nagrada mi omogućila da zaokružim jednu etapu u svojem radnom vijeku. Također, povećala je vidljivost mojih istraživanja, otvarajući nove mogućnosti i suradnje."

Od zagrebačkih klupa do međunarodnih laboratorija

Svoj put u znanosti Sonja je započela u zagrebačkim klupama Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Nakon diplome, njezina znanstvena znatiželja odvela ju je do Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci gdje je započela doktorski studij.

Usavršavanje je nastavila na prestižnom Institutu Francis Crick u Londonu, radeći u laboratoriju poznatog prof. Haydaya, gdje je istraživala složene mehanizme imunološkog sustava. Njezina vještina da poveže različita znanstvena područja i primijeni ih u radu dovela ju je do Beča, gdje je provela godinu dana istražujući u grupi prof. Sexl na Sveučilištu veterinarske medicine.

Utjecaj pretilosti na imunološki sustav i bolesti

Danas, Sonja Marinović radi u Laboratoriju za personaliziranu medicinu IRB-a, u istraživačkoj skupini dr. sc. Sanje Kapitanović. Tu istražuje kako imunološki sustav reagira na razne bolesti, uključujući rak debelog crijeva. Posebno je zainteresirana za istraživanje kako pretilost utječe na naš imunološki sustav i kako to znanje može pomoći u borbi protiv raka.

„Pretilost negativno utječe na imunološki sustav i može igrati ulogu u razvoju i napredovanju tumora," objašnjava Sonja. S obzirom na to da gotovo četvrtina svjetske populacije pati od prekomjerne tjelesne težine, Sonja vjeruje da bi multidisciplinarni pristup, koji kombinira znanja iz imunologije, onkologije i metabolizma, mogao dovesti do razvoja novih terapija. Ove bi terapije bile posebno važne za pretilu populaciju koja često slabije reagira na standardne imunoterapijske tretmane.

Ova istraživanja otvaraju nove mogućnosti za bolje razumijevanje i liječenje karcinoma u kontekstu šireg spektra zdravstvenih čimbenika, naglašavajući važnost integriranog pristupa u modernoj medicini.

Mladima poručuje: strpljenje i upornost su ključni!

Pitali smo ju kako joj je raditi na Institutu Ruđer Bošković, a ona nam je otkrila kako su njezini prvi dani na institutu bili obilježeni globalnom pandemijom koronavirusa, što je znatno utjecalo na njezin početak rada: "Došla sam na IRB neposredno prije početka pandemije, pa sam onda tijekom pandemije odradila poslijedoktorsko usavršavanje u Austriji. Tek u zadnje dvije godine uspjela sam stvoriti pravi dojam kako je zapravo raditi ovdje. Jako mi se sviđa što je IRB u sklopu Programskog financiranja uveo projektne prijedloge za mlade znanstvenike te potporu svima koji su prijavili projekte na neke druge pozive. To je velika pomoć jer je raditi znanost u Hrvatskoj zbog nedovoljnog financiranja i birokratskih zahtjeva često prilično izazovno," objašnjava.

Sonja nadalje ističe kako unatoč financijskim i administrativnim preprekama, postoji način za uspjeh: "Iskustvo mi je pokazalo da ipak postoji put prema uspjehu uz podršku bivših i sadašnjih mentora koji su upoznati s radom u hrvatskom sustavu, kao i kroz različite suradnje s institutima i sveučilištima u zemlji i inozemstvu te kroz međunarodne mreže znanstvenika, poput COST akcija."

Za mlade koji razmišljaju o karijeri u znanosti, Sonja daje praktičan savjet: "Strpljenje i upornost su ključni. U Hrvatskoj ima puno osoba s doktoratom, a pozicije za poslijedoktorande su rijetke i često na ograničeno vrijeme. Za stalnu poziciju u znanosti često treba čekati da se poslože zvijezde. Zato svima savjetujem da, ako mogu, potraže prilike u industriji, ali i da razmisle o mogućnosti odlaska u inozemstvo jer ponekad je to najbolji put za stjecanje iskustva koje vam može koristiti pri povratku u Hrvatsku kroz razne povratničke programe."

Sonjin znanstveni put od zagrebačkih klupa do državne nagrade istinski je inspirativna priča o upornosti i traganju za novim znanjem. S velikim zanimanjem iščekujemo njezine daljnje uspjehe i otkrića koja će, bez sumnje, nastaviti obogaćivati naše razumijevanje ključnih biomedicinskih pitanja i pridonositi boljitku zdravlja. Sretno Sonja!