Zbog plitkoće i zatvorenosti sjeverni je Jadran osobito osjetljiv na vanjske utjecaje, a pogotovo na promjene površinskih protoka vlage, energije i tvari.

Prepoznat je kao sredozemna “vruća točka” klimatskih promjena jer se očekuje da će u budućnosti  biti pod bitno većim okolišnim pritiscima od većine drugih morskih sustava. Područje ima i širu važnost jer u njemu zimi nastaje gusta pridnena voda koja izlazi iz Jadrana i prenosi hranjive soli i kisik u Sredozemno more.

Zimski uvjeti sjevernog Jadrana su, izgleda, kako je nedavno ustanovljeno, ključni za porast odnosno smanjenje populacije jedne od najkomercijalnijih jadranskih vrsta, inćuna.  Ekosustavu sjevernog Jadrana, između ostalog, često prijeti dolazak alohtonih vrsta, te neželjene i vrlo štetne pojave različitog intenziteta i trajanja (npr. pojava masovnih sluzavih nakupina ili izrazita potrošnja/potpuni nedostatak kisika u pridnenom sloju). 

Oceanografska baza Centra za istraživanje mora (CIM) iz Rovinja, koja sadrži dugogodišnji niz podataka (od 1920. g.) temelj je tzv. ekološkog empirijskog modela (EEM) koji objašnjava promjene u sustavu sjevernog Jadrana povezujući ih s promjenama dinamike vodenih masa i geostrofičkih struja, te površinskim i riječnim protocima. Upoznavanje odziva sjevernog Jadrana na različite pritiske, a osobito one koji su povezani s klimatskim promjenama i antropogenim učincima (npr. acidifikacija i eutrofikacija), cilj je ovog projekta.Prikupljanje novih podataka te korištenje numeričkog modela omogućit će proširenje i preispitivanje postojećih znanja o promjenama sjevernojadranskog ekosustava, a osobito priobalne zone.

Na plutači, u obalnoj zoni ispred Rovinja, na mjestu gdje se sreću različite vodene mase, mjerit će se meteorološki, oceanografski i biološki parameteri. U obalnoj zoni uzorkovat će se dva puta mjesečno, a na otvorenom moru sezonski, u svrhu da se utvrde položaji vrtloga u kojima može doći do zadržavanja voda iz rijeke Po, što se značajno odražava na ekosustav sjevernog Jadrana. Analizom prikupljenih podataka, te podataka iz baze CIM-a, uz korištenje numeričkog modela za ispitivanje odnosa u ekosustavu, moći će se dobiti bolji uvid u različite odnose istraživanog ekosustava.

U projektu će se istraživatirazličiti procesi i pojave: zakiseljavanje, stupanj bioprodukcije uključno sa sastavom i brojnosti planktonskih zajednica, smanjenje kisika u pridnenom sloju, čimbenici koji mogu utjecati na povećanje riblje populacije, te pojave koje se tijekom istraživanja mogu, ali i ne moraju zbiti, kao što su sluzave nakupine ili dolazak alohtonih vrsta. Opisano će istraživanje omogućiti i ispitivanje odziva ekosustava na očekivane promjene, a zbog širokog raspona ekoloških karakteristika sjevernog Jadrana, rezultati istraživanja bit će primjenjivi i na druge morske sustave.

Ekološki model - preliminarna verzija

Na linku je preliminarna verzija ekološkog modela koja sadrži oceanografski model s hranjivim solima u riječnom donosu. Uključuje velik broj bioloških i kemijskih parametara te prikazuje njihove prostorne distribucije u Jadranu za 2015. godinu. Model izgleda realistično jer se viša produkcija javlja na zapadu i sjeveru Jadrana, što je očekivano. Trenutno je u izradi model za duže razdoblje koji uključuje realne protoke rijeke Po. Kasnije bi trebalo uključiti i preciznije definirane rubne uvjete na Otrantskim vratima, bolji prikaz optičkih karakteristika Jadrana te preciznije podatke o protocima rijeka, osobito hrvatskih.

Prezentacija