U nedjelju, 22. ožujka 2020., u 6:22 ujutro, potres magnitude 5.5 pogodio je Zagreb i okolicu. Epicentar je bio 10 km pod zemljom i približno 10 km sjeveroistočno od kampusa IRB-a i njegovog akceleratorskog postrojenja. Orijentacija oba akceleratora je približno u smjeru sjever-jug. Potres se dogodio samo 3 dana nakon što je IRB akceleratorsko postrojenje zatvoreno zbog korona krize. Također je isključena sva elektronika i vakuumski sustav.

Nekoliko sati nakon potresa, kao i u nekoliko manjih potresa koji su slijedili, osoblje laboratorija vizualno je provjerilo moguća oštećenja i utvrdilo da, osim nekoliko relativno malih pukotina na zidovima koje nisu utjecale na statiku zgrade, nije bilo znatnijih oštećenja na ostatku postrojenja.

Međutim, tijekom postupka ponovnog pokretanja koji je započeo pet tjedana nakon potresa, u ponedjeljak 27. travnja, utvrđeno je da se u akceleratorskim cijevima otvorilo nekoliko rupa kroz koje je ulazio zrak, vjerojatno zbog trešnje vakuumskih cijevi u sve tri dvorane (EN Tandem, Tandetron i eksperimentalnoj dvorani). Do kraja tjedna većina rupa je identificirana i uklonjena te je 1.0 MV Tandetron pušten u rad. Tijekom tjedna koji je započeo u ponedjeljak 4. svibnja, snopovi iz Tandetrona su bili uspješno ubačeni u većinu eksperimentalnih linija. Na mikroprobi je transmisija iona čak i poboljšana, što smo pripisali pozitivnom utjecaju potresa.

Početni rad EN Tandem van de Graaffa pokazao je da bismo mogli imati sreće s velikim akceleratorom. Ubrzo smo dobili 3 MV napona terminala (kako se očekuje za samo 8 bara izolacijskog plina - smjesa N2/CO2), izvor iona je radio ispravno i snop je očitan u Faradayevoj čašici odmah nakon analizatorskog magneta. Nažalost, to je bio kraj tvrdnjama da je potres imao samo pozitivan utjecaj, jer ionski snop nije mogao biti propušten skroz do eksperimentalnih linija.
Prva hipoteza bila je da nedavno postavljeni deflektor koji se koristi za pulsiranje snopa nije bio ispravno postavljen. Pomakom analizatorskih pukotina na viši kut analizatora, mogli smo dobiti malo snopa, ali bilo je očito da moramo ponovno poravnati sustav, sumnjajući da je kvadrupol postavljen između analizatorskog i preklopnog magneta bio pomaknut.

Otvaranje vakuumskih cijevi oko ta dva magneta odmah je pokazalo da je smjer snopa između magneta pomaknut za najmanje 2 cm prema sjeveru. Još uvijek nismo imali pojma zašto se to dogodilo, dok nismo primijetili da se cijeli analizatorski magnet (6 tona) pomaknuo prema sjeveru za ta 2 cm!!

90-degree magnet movement

Činjenica da udaljenost između akceleratora i analizatorskog magneta, koja je povećana za 2 cm, nije utjecala na vakuum je prilično zanimljiva. Rješenje ove zagonetke moglo bi se objasniti načinom na koji je ostvarena veza između vakuumske cijevi i pukotina prije analizatorskog magneta. Brtvena površina je izvan 2-inčne cijevi te se zbog toga može (velikom silom - što je potres očito bio) izvući ili utisnuti. Neki tragovi ovoga su čak vidljivi i na gornjim slikama. Srećom, nakon što smo shvatili da je cijeli analizatorski magnet bio pomaknut, trebalo nam je manje od sat vremena da ga ponovno poravnamo na njegov izvorni položaj.

Sva ova otkrića dala su nam nagovještaj da provjerimo je li se i sam akceleratorski spremnik pomaknuo te nije bilo veliko iznenađenje otkriti da zapravo i je. Srećom (opet), spremnik je samo podrhtavao i vjerojatno se stabilizirao nakon potresa na svom izvornom položaju. Rezervoar je poduprt s ukupno 8 nogu, a svaka od njih ima vidljive tragove ovih pokreta. Najvidljiviji je prikazan dolje, gdje je zatezni vijak na pločama koje drže spremnik na nogama nosača napravio ogrebotinu od 30 mm. Većina ovih ploča nosača je klizala tijekom potresa što se može primijetiti po komadićima boje koji su istrljani. Međutim, kod nekih nogu ta je veza bila dovoljno jaka i tamo nije bilo tragova pokreta te smo za njih primijetili pukotine u podu.

VDG accelerator after the earthquake

Do 7. svibnja svi su problemi riješeni i oba akceleratora trenutno rade, čekajući da se započne redoviti tjedni raspored eksperimenata od ponedjeljka 11. svibnja 2020.

Zaključci:

Zabilježili smo značajne pomake (do 30 mm) najtežih dijelova postrojenja (EN tandem i analizatorski magnet) u smjeru sjever-jug. Iako je oprema manje stabilna u smjeru istok-zapad, a uzimajući u obzir da je epicentar potresa u smjeru sjeveroistoka, nismo mogli pronaći nikakve naznake pomaka opreme u tom smjeru. To je u skladu s opažanjima na susjednom Mirogojskom groblju gdje su se srušili nadgrobni spomenici koji su imali slabu potporu u sjever-jug smjeru. Vjerojemoda je izostanak znatnijih pomaka u istok-zapad smjeru smanjilo rizik od oštećenja akceleratorskih kolona koje bi sigurno bile mnogo ranjivije na jake bočne potrese.

Također vjerujemo da je zbog karantene uvedene radi sprječavanja širenja koronavirusa i naknadnog zatvaranja svih vakuumskih pumpi, potpuno izbjegnuto oštećenje na vakuumskom sustavu. Iako nismo upoznati s iskustvom u oštećenjima koja bi jak potres mogao napraviti na brzo rotirajućim turbomolekularnim pumpama, vjerujemo da je karantena zbog korone spriječila znatnija oštećenja akceleratorskog sustava od potresa.

Za više informacija o ovoj temi pošaljite email na adresu: jaksic@irb.hr.

Također, PDF verziju ovog članka (napisanu na engleskom) možete preuzeti ovdje.