Životni stil i prehrambene navike trenutno se uglavnom procjenjuju tradicionalnim epidemiološkim metodama, kao što su ankete i prodajne statistike. Iako korisne, ove metode imaju brojna ograničenja zbog svoje subjektivne prirode i/ili nepotpunih podataka. Epidemiologija otpadnih voda (engl. “wastewater-based epidemiology”; WBE ili “sewage chemical information mining”), razmjerno je nov, objektivan, isplativ i pravovremen pristup za dobivanje relevantnih epidemioloških informacija na populacijskoj razini. Temelji se na kemijskoj analizi specifičnih ljudskih urinarnih biomarkera u otpadnoj vodi. WBE se uspješno primjenjuje kao komplementarna metoda za procjenu kolektivne potrošnje ilegalnih droga, ali komunalna otpadna voda potencijalna je riznica brojnih drugih kemikalija koje mogu odražavati životni stil, izloženost zagađivalima i zdravstveno stanje populacije. Međutim, potencijal WBE pristupa za procjenu prehrambenih navika vrlo je slabo istražen te se u literaturi može pronaći samo nekoliko studija. Cilj ovog projekta je istražiti životni stil i prehrambene navike u hrvatskim regijama koristeći inovativan WBE pristup. Studija će obuhvatiti biomarkere konzumacije alkoholnih pića, duhana/nikotina, nekoliko skupina lijekova koji se često zlorabe te razne biomarkere vezane uz prehrambene navike. Odabrani spojevi analizirat će se spregnutim sustavom tekućinske kromatografije i tandemne spektrometrije masa (LC-MS/MS). Zbog razmjerno velikog broja biomarkera vrlo različitih fizikalno-kemijskih svojstava i koncentracija u otpadnoj vodi, razvit će se i validirati nekoliko visokospecifičnih analitičkih metoda, a procijenit će se i stabilnost ciljanih spojeva, kako u uzorku, tako i u kanalizacijskom sustavu. Primjenjivost pristupa provjerit će se analizom neobrađene komunalne otpadne vode iz najmanje šest hrvatskih gradova tijekom nekoliko sezona, kako bi se istražile prostorne i vremenske razlike u životnom stilu i prehrambenim navikama. Rezultati analize otpadnih voda usporedit će se s podacima dobivenim konvencionalnim epidemiološkim metodama.

U posljednjih dvadeset godina farmaceutski spojevi su prepoznati kao važan oblik zagađenja okoliša. Postojeća literatura pretežno je usmjerena na istraživanje pojavnosti i ponašanja farmaceutskih spojeva u abiotičkim matricama (npr. voda i sediment), dok su radovi o njihovim koncentracijama u vodenim organizmima još uvijek srazmjerno rijetki. Ta je situacija u suprotnosti s činjenicom da koncentracije farmaceutskih spojeva u vodi i sedimentu predstavljaju samo indirektnu mjeru njihove potencijalne toksičnosti, dok interne koncentracije tih tvari u vodenim organizmima određuju njihov stvarni potencijal izazivanja štetnih posljedica. U skladu s tim, cilj ovog projekta je dobivanje novih uvida u bioakumulaciju i metaboličko ponašanje odabranih farmaceutskih spojeva u slatkovodnim organizmima, kao osnove za unaprjeđenje procjene rizika izloženosti ovim zagađivalima te za njihovu znanstveno utemeljenu prioritizaciju. Plan projekta uključuje nekoliko međusobno povezanih koraka, od razvoja metoda preko provedbe laboratorijski kontroliranih modelnih pokusa do terenskih istraživanja. U prvoj fazi razvit će se i validirati visokospecifične multirezidualne analitičke metode za kvantitativno određivanje tragova odabranih farmaceutskih tvari u različitim tipovima okolišnih uzoraka (biota, sediment, voda). Te će metode biti upotrijebljene u pažljivo isplaniranim modelnim i terenskim istraživanjima usmjerenim na određivanje farmaceutskog ekspozoma slatkovodnih riba. Modelni bioakumulacijski pokusi provest će se na zebricama (Danio rerio), uz primjenu različitih uvjeta izlaganja farmaceutskim tvarima. Biokemijski učinci izlaganja odredit će se na temelju praćenja indukcije glavnih detoksikacijskih enzima u sustavu citokroma P450. U završnoj fazi projekta provest će se terensko istraživanje u rijeci Savi. Dobiveni podatci bit će upotrijebljeni za procjenu okolišne relevantnosti rezultata modelnih pokusa te za prioritizaciju zagađivala farmaceutskog porijekla u savskom bazenu.

Vodeni ekosustavi izloženi su rastućim pritiscima iz antropogenih izvora koji u njih ispuštaju velik broj različitih štetnih organskih zagađivala, uključujući i brojne farmaceutske spojeve. Većina studija farmaceutskih spojeva u okolišu usmjerena je na određivanje roditeljskih spojeva i uključuje samo jedan odjeljak okoliša. Takav pojednostavljeni pristup često podcjenjuje ekotoksikološku važnost neke farmaceutske skupine, bilo da se zanemaruje doprinos transformacijskih produkata (TP) ili tako da se previde neki kritični mehanizmi koji dovode do povećane opasnosti za okoliš i ljudsko zdravlje. Nasuprot tome, ovaj projekt ima za cilj ukazati na važnost sveobuhvatne evaluacije zagađivala voda na temelju istraživanja dviju skupina farmaceutskih spojeva, makrolidnih antibiotika (MA) i opioidnih analgetika (OA), pri čemu će biti uključeni njihovi glavni transformacijski produkti te će biti istražena uloga raspodjelnih procesa u procjeni izloženosti tim spojevima.  

ECOFUN-MICROBIODIV je međunarodni projekt posvećen razvoju i evaluaciji inovativnih alata i tehnika koji bi se koristili za utvrđivanje negativnog utjecaja novih skupina herbicida koji se u poljoprivredi apliciraju u niskim dozama, na aktivnost i bioraznolikost mikrobnih zajednica u tlima. Projekt se bazira na dva pokusa, jednom postavljenom na eksperimentalnom polju smještenom u Novom Sadu, u Srbiji i drugom pokusu postavljenom u kontroliranim uvjetima u stakleniku u Dijonu, u Francuskoj. Cilj oba pokusa je utvrditi utjecaj sulfonilurea herbicida nikosulfurona, koji se koristi pri uzgoju kukuruza, na mikrobne zajednice u tlima.