Prilagođavajući se promjenama klime, mnoge vrste riba mijenjaju geografsku i veličinsku distribuciju, a neke vrste ili populacije korak su bliže izumiranju. Ovo bi se moglo negativno odraziti na ribarstvo i ribogojstvo (akvakulturu) koji su bitni izvori proteina. Način na koji se ribe prilagođavaju klimatskim promjenama je stoga bitan i znanstvenicima i industriji, a veća učestalost ekstremnih klimatskih prilika zahtijeva hitnu reakciju.

Uzgoj bijele ribe predstavlja važnu gospodarsku granu u Republici Hrvatskoj sa značajnim potencijalom za rast. Budući da se uzgoj pretežno odvija u priobalnim kavezima ovisnim o uvjetima okoliša, rast i zdravlje riba, kao i proizvodnja podložni su klimatskim promjenama. Svrha ovog interdisciplinarnog projekta je doprinjeti stvaranju prilika za poboljšanje proizvodnje, te smanjenju ugroza zbog utjecaja klimatskih promjena koje prijete opstojnosti i razvoju akvakulture.

Svrha ovog interdisciplinarnog projekta je unaprijediti upravljanje zaštićenim područjima kako bi se poboljšala zaštita tih područja, kao i njihova korist za društvo. To ćemo postići razvojem nove sveobuhvatne metode za izračun prihvatnog kapaciteta zaštićenih područja za turiste, te  demonstracijom metode na dva zaštićena područja različitih ekoloških i društveno-gospodarskih obilježja.

Riblji resursi u prirodi su drastično smanjeni, sa tendencijom daljnjeg smanjenja i realnom mogućnošću presušivanja. Marikultura - uzgoj morskih organizama u kontroliranom okolišu – nudi alternativan izvor morske hrane. Svjetski trendovi pokazuju da je marikultura u brzom porastu, a razvoj marikulture uvršten je i među strateške ciljeve hrvatskog programa razvoja. Dostizanje ovog cilja zahtjeva konkurentnost hrvatskih proizvođača, što stvara potrebu za svođenjem utjecaja na okoliš i troškova proizvodnje na
minimum.

Cilj UKF projekta Finfish Mariculture Dynamic Energy Budget Model - FiMDEB bio je stvaranje modela koji povezuje hranjenje s rastom riba, te traženje efikasnijih strategija hranidbe uz pomoć novog modela. Predviđeno je da model bude temeljen na teoriji Dinamičkih energijskih budžeta (Dynamic Energy Budget- DEB), koja opisuje kako organizmi pribavljaju i koriste energiju.

Primjena Informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT) prepoznata je u svijetu kroz praćenje (monitoring) stanja okoliša i sigurnosti upravljanja rizikom u opasnostima izazvanih prirodnim pojavama, industrijskim akcidentima, te utjecajem energetskih i prometnih sustava (Environmental Informatics). Od posebnog su interesa in-situ sustavi i daljinska mjerenja za praćenje stanja okoliša putem umreženih uređaja (senzora) i komunikacijskih sustava. Cilj projekta je razvoj specijaliziranih informacijskih sustava (IS), Web aplikacija za vremensko-prostorne prikaze i servisa za učinkovito upravljanje složenim podacima i procesima iz istraživanja voda, prirodnih i antropogenih izvora zagađenja, procjene okolišnog rizika, uključujući i utjecaj prometa na vodotoke.