Prijeđite na glavni sadržaj

Novo istraživanje naglašava rastuću prijetnju od metala u tragovima u priobalnim vodama uslijed klimatskih promjena

21.10.2024.
Novo istraživanje naglašava rastuću prijetnju od metala u tragovima u priobalnim vodama uslijed klimatskih promjena

dr. sc. Saša Marcinek

Klimatske promjene stvaraju nove izazove za morski okoliš, a novo istraživanje objavljeno u časopisu Communications Earth & Environment pokazuje da se priobalne vode sve više suočavaju s povećanim razinama toksičnih metala. Naime, međunarodni tim znanstvenika, koji uz znanstvenike Instituta Ruđer Bošković (IRB) okuplja i kolege iz Australije, Brazila, Indije i  Njemačke, otkrio je zabrinjavajuće povećanje koncentracija toksičnih metal(oid)a poput olova, žive, arsena i kadmija u priobalnim vodama, što može imati ozbiljne posljedice po morski život i ljudsko zdravlje.

„Metali poput olova, žive i kadmija  prirodno se nalaze u malim količinama u priobalnim morima, no ljudske aktivnosti poput industrije, poljoprivrede i sagorijevanja fosilnih goriva značajno povećavaju njihove koncentracije. Klimatske promjene, poput pojačanih oborina na Arktiku, topljenja morskog leda i ekstremnih poplava, dodatno pogoršavaju situaciju oslobađanjem prethodno stabilnih onečišćivala, što predstavlja opasnost za morski život i zajednice koje ovise o morskim resursima'', upozorava dr. sc. Saša Marcinek iz Laboratorija za fizičku kemiju tragova Zavoda za istraživanje mora i okoliša IRB-a, su-vodeća autorica članka uz kolegicu dr. sc. Rebeccu Zitoun iz Geomar Helmholtz centra za istraživanje oceana u njemačkom Kielu.

U radu objavljenom u časopisu Communications Earth & Environment (Nature Portfolio; IF = 8.1), pod naslovom Climate change driven effects on transport, fate and biogeochemistry of trace element contaminants in coastal marine ecosystems znanstvenici su saželi rezultate istraživanja radne skupine UN-ove Zajedničke grupe stručnjaka za znanstvene aspekte zaštite morskog okoliša (GESAMP) s fokusom na metale u tragovima kao jednima od onečišćivala morskih ekosustava. Radnu skupinu inicirala je prof. dr. sc. Sylvia Sander iz Geomar Helmholtz centra i nekadašnja voditeljica Laboratorija za morske i okolišne studije pri Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju (IAEA) u Monaku. "Naša radna skupina fokusirala se na utjecaje klimatskih promjena i stakleničkih plinova na metale u tragovima kao onečišćivala u oceanima, što je do sada nedovoljno istraženo područje", kaže dr. Sander.

Jedan primjer ovih utjecaja je porast razine žive u arktičkim vodama i to uslijed topljenja glečera, otapanja permafrosta i priobalnih erozija prilikom čega se oslobađa više žive iz prirodnih izvora. To predstavlja posebnu prijetnju za zajednice koje ovise o tradicionalnom ribolovu, budući da se živa akumulira u hranidbenom lancu i može završiti na našim tanjurima putem konzumacije takve kontaminirane ribe.

"Ljudske aktivnosti su povećale globalni tok toksičnih metala poput olova deseterostruko, a žive tri do sedam puta u usporedbi s predindustrijskom razinom," istaknula je profesorica Sander, ukazujući na još jedan primjer. "Toksični elementi poput srebra sve su češće otkriveni u priobalnim vodama, a dolaze iz sagorijevanja ugljena i rastuće uporabe nanočestica srebra u antibakterijskim proizvodima". Osim toga, brodarstvo i upotreba plastike doprinose širenju teških metala. Plastika može vezati metale poput bakra, cinka i olova iz vode, a tako vezani također mogu ući u hranidbeni lanac.

Metali u tragovima u morskoj vodi osjetljivi su na klimatske promjene

Klimatske promjene, poput rasta temperature mora, zakiseljavanja oceana i gubitka kisika, utječu na metale u tragovima na različite načine. Više temperature vode povećavaju bioraspoloživost i unos metala u tragovima poput žive u morske organizme. To se događa jer više temperature ubrzavaju metabolizam, smanjuju topljivost kisika i povećavaju respiraciju, što dovodi do većeg unosa metala u organizme i njihove akumulacije u tijelima.

Oceani apsorbiraju većinu ugljikovog dioksida (CO2) kojeg emitiraju ljudi, te postaju sve kiseliji. To povećava topljivost, a time i bioraspoloživost metala poput bakra, cinka ili željeza. Učinak je posebno izražen kod bakra, koji je u visokim koncentracijama vrlo toksičan za mnoge morske organizme.

Osim toga, rastući gubitak kisika, posebno u priobalnim zonama i na morskom dnu, pojačava toksične učinke metala u tragovima. To posebno ugrožava organizme koji žive u takvim sredinama, poput školjki i rakova.

Ljudske aktivnosti utječu na količinu onečišćivala u priobalnim područjima na dva načina: izravno kroz ispuštanje onečišćivala u okoliš i neizravno kroz utjecaje klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem na prirodne izvore.

Međutim, ovo istraživanje otkriva da još uvijek postoji nedostatak podataka o tome kako klimatske promjene utječu na onečišćivala u oceanima. Radna skupina poziva na povećanje istraživanja novih i slabo proučenih onečišćivala. Osim toga, potrebni su bolji modeli, kao i prilagodba zakonodavstva kako bi se poboljšala kontrola utjecaja onečišćivala u morima.

"Za bolje razumijevanje utjecaja na morske ekosustave i ljudsko zdravlje, potrebno je popuniti praznine u znanju o utjecaju klimatskih promjena na ponašanje onečišćivala, razviti standardizirane analitičke metode koje pružaju globalno usporedive podatke, te ne manje važno, unaprijediti protokole procjene rizika i zakonodavne okvire. Time pridonosimo jačanju zaštite mora i razvoju održivih rješenja za ugrožena priobalna područja." zaključio je dr. sc. Dario Omanović, dopisni autor na radu te voditelj Laboratorija za fizičku kemiju tragova na IRB-u.

O radnoj skupini GESAMP

Istraživanje je dio nalaza Radne skupine 45 (WG45: "Klimatske promjene i utjecaji stakleničkih plinova na onečišćivala u oceanima") UN-ove stručne skupine za zaštitu morskog okoliša (GESAMP).

Naime, u sustavu Ujedinjenih naroda (UN), 1969. godine osnovano je savjetodavno tijelo o znanstvenim aspektima zaštite morskog okoliša GESAMP - „Group of Experts on the Scientific Aspects of Marine Environmental Protection“. U okviru GESAMP-a znanstvenici predlažu tematske projekte koji obrađuju ciljane problematike vezane za zaštitu morskog okoliša. Shodno tomu, na prijedlog IAEA (Međunarodna agencija za atomsku energiju), UNEP-a (Program Ujedinjenih naroda za okoliš) i IOC-UNESCO-a (Međuvladina oceanografska komisija UNESCO-a), 2021. godine je osnovana radna skupina 45 (WG 45) s temom "Climate Change and Greenhouse Gas Related Impacts on Contaminants in the Ocean", na čelu s voditeljicom dr. sc. Vanessom Hatje s Universidade Federal da Bahia u Brazilu.

U radnu skupinu koju čine znanstvenici iz cijelog svijeta uključeni su i znanstvenici s Instituta Ruđer Bošković. Dr. sc. Dario Omanović je imenovan koordinatorom radne podskupine koja obrađuje utjecaj klimatskih promjena na elemente u tragovima u obalnom morskom području. Trenutno WG45  ima 11 aktivnih članova iz 10 zemalja svijeta (Brazil, Čile, Fidži, Hrvatska, Indija, Njemačka, SAD, Švicarska, Velika Britanija, Norveška).

Poziv za uključenje u ovu radnu skupinu priznanje je Laboratoriju za fizičku kemiju tragova, Zavoda za istraživanje mora i okoliša za dugogodišnji rad na temama vezanim za istraživanje metala u tragovima u prirodnim vodenim sustavima.

Ova stranica koristi kolačiće. Neki od tih kolačića nužni su za ispravno funkcioniranje stranice, dok se drugi koriste za praćenje korištenja stranice radi poboljšanja korisničkog iskustva. Za više informacija pogledajte naše uvjete korištenja.

Prilagodi postavke
  • Kolačići koji su nužni za ispravno funkcioniranje stranice. Moguće ih je onemogućiti u postavkama preglednika.