Kada govorimo o znanosti koja prelazi granice, najčešće mislimo na nova otkrića koja pomiču granice ljudskog znanja. No, takvi se iskoraci rijetko događaju izolirano, sami od sebe. Zato je potrebno prijeći i zemljopisne granice kako bi se povezali s vrhunskim znanstvenicima diljem svijeta i učili od najboljih. Upravo je to put kojim je krenula Marija Petrović, mlada znanstvenica Zavoda za istraživanje mora, kada je dobila priliku raditi na prestižnom Sveučilištu Duke u Sjevernoj Karolini zahvaljujući Fulbright stipendiji Vlade Sjedinjenih Američkih Država.
Od ‘Ruđera’ do Sveučilišta Duke
Marija je trenutačno asistentica u Laboratoriju za anorgansku geokemiju okoliša i kemodinamiku nanočestica, Zavoda za istraživanje mora i okoliša te doktorandica na Geološkom odsjeku zagrebačkog PMF-a. Bavi se istraživanjem nusproizvoda sagorijevanja ugljena i njihovim utjecajem na okoliš s posebnim naglaskom na proces nastanka tla na odlagalištima tih nusproizvoda. Njezin rad, koji financira Hrvatska zaklada za znanost, već je rezultirao s pet objavljenih radova kojima je prvi autor, od kojih su dva direktno vezana uz njezin doktorat i objavljeni u časopisima visokog faktora odjeka.
Marija PetrovićFulbright stipendija nije rezervirana samo za odabrane. Ključ je u dobroj pripremi i jasnoj viziji što želite postići jer se kroz stipendiju često financira samo jedan doktorand.
Devetomjesečni boravak na sveučilištu Duke, jednom od vodećih američkih sveučilišta, omogućio je Mariji rad u laboratoriju prof. Avnera Vengosha, vodećeg svjetskog stručnjaka za izotopnu geokemiju. "Fokus mog istraživanja bio je na izotopima bora i stroncija kao potencijalnim traserima onečišćenja okoliša nusproizvodima sagorijevanja ugljena," objašnjava Marija. Svoje je rezultate već predstavila na međunarodnoj konferenciji Goldschmidt u Chicagu.
Tijekom boravka u SAD-u, Marija se uključila i u dva dodatna projekta. Prvi vezan uz aktualan svjetski problem - proizvodnju i rudarenje litija te drugi, koji se bavio istraživanjem korištenja fosfatnih gnojiva u poljoprivredi. U oba slučaja, istraživanja su bila usmjerena na otkrivanje onečišćenja u okolišu uz pomoć različitih izotopa.
Znanost koja gradi veze između Hrvatske i svijeta
"Fulbright stipendija nije rezervirana samo za odabrane," naglašava Marija. "Ključ je u dobroj pripremi i jasnoj viziji što želite postići jer se kroz stipendiju često financira samo jedan doktorand. Zato je najbitnije da znate odgovoriti na pitanje zašto bi trebali financirati baš vas i zašto to istraživanje ne možete napraviti nigdje drugdje nego samo u SAD-u. Kada odgovorite na to, već ste na pola puta do stipendije."
Vrijednost međunarodne znanstvene suradnje seže daleko izvan okvira pojedinačnog istraživanja. Kroz razmjenu ideja i iskustava s kolegama iz različitih dijelova svijeta rađaju se nove perspektive, otvaraju se neočekivane mogućnosti i stvaraju se temelji za buduće projekte koji probijaju granice u znanosti.
"Uz samo istraživanje, najvažniji aspekt ovog usavršavanja bilo je povezivanje sa znanstvenicima iz mog područja," ističe Marija. "Te veze već sada, tijekom doktorata, otvaraju mogućnosti za buduće suradnje za koje sam sigurna da će doprinijeti dobivanju novih projekata. Upravo tako možemo zadržati naše studente u Hrvatskoj i učiniti je privlačnijom stranim znanstvenicima."
U Hrvatskoj natječaj za ovu stipendiju svake godine raspisuje Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, u suradnji s Agencijom za mobilnost i programe Europske unije i Veleposlanstvom SAD-a u Zagrebu.